Please select your page

Vesti

Novi niz poseta institucije Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana vojvođanskim mestima u kojima ne postoji lokalni zaštitnik građana nastavljen je danas u Pećincima. Sa građanima su o njihovim problemima u vezi sa ostvarivanjem, zaštitom i unapređenjem ljudskih prava u sedištu Opštinske uprave razgovarale zamenice Aniko Širkova i Eva Vukašinović.

Građanke i građani Pećinaca, Šimanovaca i Donjeg Tovarnika najviše pritužbi su imali u oblasti urbanizma i to na rad inspekcijskih organa. Građanima najviše smeta buka i zagađenje koji nastaju usled poslovanja proizvodnih i drugih komercijalnih objekata na parcelama u njihovom neposrednom susedstvu, kao i činjenica da postupci nadležnih organa, po njihovom mišljenju, predugo traju i ne dovode do rezultata koji su očekivali. Uz pomenute probleme, građani su se, između ostalog, žalili i na postupanje lokalne policije, a jedna građanka došla je po savet u vezi sa državljanstvom i pribavljanjem ličnih isprava Republike Srbije.

U vezi sa navodima i pritužbama građana u ovom i drugim mestima koja institucija Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana bude posetila biće pokrenuti postupci u okviru nadležnosti i ovlašćenja institucije, a naredni prijemi građana biće glagovremeno najavljeni. 


Treću godinu zaredom, Aniko Muškinja Hajnrih, pokrajinska ombudsmanka, primila je studente i studentkinje treće godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu  koji su danas otpočeli sa realizacijom praktične nastave u Pokrajinskom zaštitniku građana - ombudsmanu.

Praktičnu nastavu u okviru predmeta Upravno pravo ovog semestra u instituciji Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana pohađa desetoro studenata sa ciljem da se upozna sa nadležnostima i delokrugom rada institucije, kao i pravnim okvirom njenog postupanja. Program praktične nastave studenata i studentkinja Pravnog fakulteta sprovodi se na osnovu Protokola o saradnji zaključenog 2013. godine, a kojim se studentima omogućava da steknu nova i provere stečena teorijska i praktična znanja iz nastavnih predmeta sa Katedre za javno pravo.

Tokom jednosedmične prakse studenti će imati priliku da se upoznaju i sa postupkom po pritužbama građana i građanki, da prisustvuju radu stručne službe sa strankama i da za potrebe studija analiziraju odabrane slučajeve, odnosno predemte po kojima je Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman postupao. 


Kao i prethodne godine, ovogodišnje obeležavanje 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija pratiće, barem prema izveštaju Fridom hausa, konstatacije o zabrinjavajućoj eroziji medijskih sloboda.

Do podrivanja medijskih sloboda u jednom društvu dovode aktivnosti različitih aktera – političara, oglašivača, lokalnih moćnika i drugih. Svima njima potrebni su mediji: jednima kao sredstvo političke borbe, drugima radi reklame, trećima kao ogledalo privatne moći.

Ograničavanjem medijskih sloboda ne krše samo prava novinara. Posledice restrikcija medijskih sloboda su daleko šire i pogađaju sve pripadnike jedne zajednice. Građanima su potrebni mediji kako bi blagovremeno došli do objektivnih i iscrpnih informacija o zajednici u kojoj žive i aktivnostima njenih aktera. Pravo građana na istinito, potpuno i pravovremeno obaveštavanje zagarantovano je Ustavom Srbije. Kršenjem tog prava građanima se pored ostalog uskraćuju informacije o prilikama u društvu i funkcionisanju vlasti koje su im važne za donošenje odluka u neretko haotičnoj društvenoj realnosti. Time se u društvu slabe demokratske, a jačaju autoritarne tendencije.

Uveren u važnost medijskih sloboda u očuvanju mira, društvenog razvoja, dijaloga i funkcionisanja demokratije, Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman smatra neprihvatljivim svaki pokušaj da se sloboda medija ograniči, a autonomija i nezavisnost novinara dovode u pitanje. Koristeći priliku da novinarima i medijskim poslenicima čestita njihov praznik,Pokrajinski ombudsman ujedno vlastima skreće pažnju na njihovu obavezu da novinarima omoguće da neometano i slobodno obavljaju svoj posao, bez cenzure, ucena, pritisaka i straha za svoju sigurnost i bezbednost.


Poruke kojima se obeležava 9. maj, Međunarodni dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope, danas su jednako aktuelne kao i u vreme kada su se odigrali događaji koji su doveli do toga  da ovaj datum bude međunarodno prepoznat.

U svetlu evropskih integracija, Dan Evrope građankama i građanima se doima kao aktuelniji, budući da se odnosi na nešto u šta su i sami uključeni, čemu i sami svakodnevno svedoče. Izmene i osavremenjavanje propisa, kao i inovacije u funkcionisanju organa uprave čine tek mali, ali javnosti očigledan deo nastojanja da savremena Evropa, od pukog geofizičkog, preraste u skladno funkcionišući sociokulturološki i politički prostor. Ostvarivanje, zaštita i unapređenje ljudskih prava na tom putu i dalje ostaju jedan od najvećih izazova, naročito sa aspekta primene i poštovanje načela dobre uprave i funkcionisanja pravne države.

Današnja evropska i domaća kretanja, naročito u svetlu priliva velikog broja izbeglica i migranata, jednako relevantnim čine i Međunarodni dan pobede nad fašizmom. Više od sedam decenija od dana koji u savremenom svetu simbolizuje pobedu nad ideologijom zasnovanom na diskriminaciji i kršenju ljudskih prava, evropskim prostorom ponovo odzvanjaju zahtevi za pooštravanje uslova za ulazak u zemlje Evropske unije, podizanje ograda, zatvaranje granica i deportacije.

Odgovornost za sadržaj poruke 9.  maja leži na svakoj građanki i građaninu koji sebe doživljava stanovnikom savremenog evropskog prostora, onog čijem stvaranju su doprinela oba događaja koja se ovog dana obeležavaju. Od građana Evrope zavisi da li će se 9. maj u budućnosti obeležavati više kao praznik civilizacijskog napretka, ili borbe protiv retrogradnih ideja. 


fb SAOPSTENJE CIRIzveštaj Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana za 2015. godinu, ali i posete manjim naseljenim mestima na teritoriji AP Vojvodine i razgovori sa građankama i građanima ukazuju na to da su njihova prava vezana za rad jedna od najugroženijih.

Nezaposlenošću je u Srbiji neposredno ugroženo oko 10 odsto od ukupnog stanovništva. Uprkos uvreženom mišljenju da su danas oni koji imaju bilo kakav posao na neki način „povlašćeni”, njihove mogućnosti izbora takođe su veoma ograničene. Veliki broj građana jedva da ima uticaja na to da li će obavljati onu vrstu posla koja odgovara njihovoj stručnoj spremi, željama i sposobnostima. Još manje uticaja zaposleni imaju na to koliko i da li će za obavljeni posao uopšte biti plaćeni, kao i na to da li će im poslodavac uplaćivati poreze i doprinose po osnovu radnog odnosa.

Zaposleni u velikom broju slučajeva rade pod nehumanim uslovima, često prekovremeno, bez prava na dnevni, nedeljni i godišnji odmor. Naknada za prekovremeni rad ili rad u dane praznika takođe im se retko isplaćujue. Postoji čak i praksa da se, pre stupanja u rad, budući zaposleni primoravaju da potpišu tzv. blanko otkaze, a koje kasnije poslodavci koriste da bi se rešili radnika koje iz bilo kog razloga smatraju suvišnima ili nepoželjnima. Primanje mladih žena u radni odnos izuzetno je otežano iz straha poslodavaca da će one postati majke i koristiti porodiljsko odsustvo. Trudnice i porodilje bivaju otpuštene uprkos zakonskoj garanciji da radni odnos ne sme da im prestane do povratka sa porodiljskog odsustva. Inspekcijski organi, uprkos svemu pomenutom, ne vrše kontrolu poslodavaca, sindikati su nemoćni. Obeshrabreni ovakvom situacijom, građani se retko i nerado obraćaju nadležnim inspekcijama, strahujući da će izgubiti i ono malo prihoda koje ostvarjuju.

Povodom 1. maja, Međunarodnog dana rada, Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman podseća na to da kršenje prava po osnovu radnog odnosa sa sobom povlači i kršenje, odnosno onemogućavanje ostvarivanja čitavog niza drugih Ustavom garantovanih prava građana. Kršenje prava zaposlenih po osnovu rada, ali i onih iz oblasti penzijskog osiguranja, zaštite fizičkog i psihičkog zdravlja, kao i prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, posredno ugrožava i pripadnike svih onih društvenih grupa koje, u današnje vreme možda više nego ikada ranije, najviše zavise od prihoda radno sposobnih članova porodice - decu, starije, obolele i druge osobe koje nisu sposobne za rad.