Please select your page

Vesti

U četvrtak, 10. jula 2014. godine, pokrajinska ombudsmanka Aniko Muškinja Hajnrih, i zamenica pokrajinskog ombudsmana Eva Vukašinović će primati građane i građanke Mesnoj zajednici Jamena.

Prijem građana održaće se u prostorijama MZ Jamena (Kneza Lazara 22) od 9.30 do 10.30 časova. Pokrajinski ombudsman i zamenica ombudsmana razgovaraće sa građanima u prostorijama Mesne kancelarije, primati pritužbe i davati pravne savete, a potom će obići i domaćinstva pogođena poplavama i razgovarati sa građanima.

Opširnije: Prijem građana u Jameni i obilazak poplavom pogođenih domaćinstava


Osnovne i srednje škole i ove godine nastavile su sa nedozvoljenom praksom uslovljavanja upisa učenika, izdavanja svedočanstava i drugih dokumenata uplatom tzv. đačkog dinara. Iako se gotovo svake godine problem uplate tzv. đačkog dinara ponavlja, sistemsko rešenje za ovaj problem još uvek nije uspostavljeno. Do ovih saznanja Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman došao je na osnovu obraćanja roditelja.

Podsećamo da je Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman nakon pritužbi većeg broja roditelja 2013. godine uputio školskim upravama u AP Vojvodini zahtev za izjašnjenje u vezi sa navodima da osnovne i srednje škole u AP Vojvodini uslovljavaju upis učenika uplatom tzv. đačkog dinara.

Opširnije: Konačno urediti pitanje plaćanja „đačkog dinara“


psdz

Jedno od niza prava pripadnika nacionalnih manjina je pravo da slobodno izaberu svoje lično ime (koje odgovara kulturnim osobenostima i nacionalnom identitetu nacionalne manjine kojoj pripadaju) i da se njime koriste u privatnom i javnom životu. Ostvarivanje ovog prava se ogleda u mogućnosti pripadnika nacionalnih manjina da, ukoliko to žele, upišu svoje lično ime i imena svoje dece u matične knjige, tj. službene evidencije na jeziku i prema pravopisu svog maternjeg jezika.

Upis ličnog imena pripadnika nacionalne manjine u matičnu knjigu rođenih na jeziku i prema pravopisu jezika nacionalne manjine preduslov je za realizaciju drugih aspekata prava pripadnika nacionalnih manjina da se koriste svojim ličnim imenom u privatnom i javnom životu kao što je npr. pravo pripadnika nacionalne manjine da im u ličnim dokumentima (lična karta, pasoš, zdravstvena knjižica i sl.) ime i prezime bude ispisano na njihovom maternjem jeziku. Kao i druga prava i slobode nacionalnih manjina ovo pravo služi očuvanju nacionalnog identiteta i kulturne posebnosti nacionalne manjine. Pravo pripadnika nacionalnih manjina da se javno i privatno koriste svojim imenom i prezimenom ispisanim na jeziku i pismu nacionalne manjine u pravnom sistemu naše zemlje regulisano je sa više pravnih akata.

Opširnije: Potrebno je obezbediti jedinstveno postupanje matičarskih službi


PZG-i-OEBSMisija OEBS-a u Srbiji u saradnji sa Pokrajinskim zaštitnikom građana – ombudsmanom raspisuje nagradni konkurs za najbolji medijski prilog (rad) o temi "Uloga žena u ostvarivanju prava nacionalnih manjina". Cilj konkursa je podsticanje kreativnog i istraživačkog novinarstva koje doprinosi da slika o ženama – pripadnicama nacionalnih manjina,oslikava njihove pune potencijale, doprinos javnom i političkom životu i ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji.  

Vidljivost žena u kreiranju i sprovođenju demokratskih javnih politika i praksi od suštinske je važnosti za promociju rodne ravnopravnosti i jednakih šansi u Republici Srbiji. Namera konkursa je da se podrže novinarski radovi o ženama koje imaju aktivnu ulogu u javnom životu, politici i odlučivanju o pitanjima od interesa za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji.

Opširnije: Nagradni konkurs za najbolji medijski prilog o temi „Uloga žena u ostvarivanju prava nacionalnih...


FoSDI 11 2014 2U Novom Sadu je 26. juna 2014. održana konferencija o stanju ljudskih prava osoba koje žive sa HIV/AIDS-oм na kojoj je o iskustvima Pokrajinskog zaštitnika građana - ombudsmana govorila zamenica za ravnopravnost polova Danica Todorov.

Institucija ima relativno skromno iskustvo u postupanju u slučajevima diskriminacije osoba koje žive sa HIV/AIDS-oм, ali je konstatovao da građani iskazuju veliku distancu prema HIV pozitivnim osobama koje, kako pokazuju istraživanja, trpe i najveći stepen diskriminacije. Razlog zbog kojih se osobe sa HIV/AIDS-oм relativno retko obraćaju je u tome što imaju osećanje unutrašnje stigmatizacije  - straha od osude i diskriminacije. Ove osobe imaju iskustvo da ih društvo opaža kao pretnju i okrivljuje za dobijanje infekcije jer HIV/AIDS posmatra kao rezultat lične neodgovornosti.

Opširnije: Potrebno uvesti zdravstveno i seksualno obrazovanje na svim nivoima školovanja