Predstavljanje knjige o vojvođanskim Hrvatima - Deset godina od osvajanja slobode

U petak, 2. septembra, u Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici, predstavljena je nova studija Tomislava Žigmanova „Osvajanje slobode.“ Knjigu je objavilo Hrvatsko akademsko društvo i ona sa autorovim ranije objavljenim delom „Hrvati u Vojvodini danas – traganje za identitetom“ čini jedinstvenu celinu o istoriji i položaju Hrvata u Vojvodini. O knjizi je govorio i Pavel Domonji iz kabineta Pokrajinskog ombudsmana.

Objavljene u razmaku od šest godina, obe su studije iznimno važne, kako za pripadnike hrvatske zajednice, tako i za one koji se profesionalno bave pitanjem manjina. U prvom slučaju one su hvale vredan doprinos nacionalnj samosvesti, u drugom, pak, nude obilje materijala za znanstveno bavljenje pitanjem manjina, ali i niz podsticaja kreatorima praktičnih, javnih politika.

Nasuprot nacionalistički posredovanoj percepciji manjina kao homogenih struktura, Tomislav Žigmanov, na primeru hrvatske zajednice, nudi sliku manjinske zajednice kao složene i dinamične strukture, koja trpi uticaje, ali se ne miri sa pozicijom pukog objekta. Od razvijenosti nacionalne svesti, razuđenosti identitetske infrastrukture, posvećenosti intelektualne i političke elite temeljnim interesima zajednice, vrsti i kvalitetu veza unutar same zajednice, te podsticajnog društveno-političkog ambijenta uveliko zavisi koliko će pripadnici jedne manjine uticati na međuetničke odnose, pa prema tome i na svoj položaj u društvu. Stoga i ne čudi da je središnji deo nove knjige Tomislava Žigmanova posvećen tegobnoj i zakašnjeloj tranziciji u Srbiji, izgradnji i razvoju institucionalne infrastrukture, politikama finansiranja manjinskih zajednica, odnosima Hrvatske i Srbije, vanjskoj politici Hrvatske, te perspektivama hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini.

Čast da subotičkom građanstvu predstave studiju Tomislava Žigmanova pripala je Josipu Vrbošiću, izvanrednom profesoru Pravnog fakulteta u Osijeku, i Pavelu Domonjiju, iz kabineta Pokrajinskog ombudsmana.

Profesor Vrbošić je istakao da se na položaju Hrvata u Vojvodini ogleda sva težina prelaza iz statusa konstitutivnog naroda u status nacionalne manjine, te da osvajanje slobode i sticanje manjinske samoidentifikacije nije lako. Iako ukazuje na niz problema knjiga, po rečima profesora Vrbošića, nije štivo rezignantne provenijencije, već izvrstan predložak i za Hrvate u Vojvodini, i „za nas preko Save i Dunava, naravno i šire, svagdje gdje Hrvati žive“.

Po rečima Pavela Domonjija, prava, slobode i problemi pripadnika manjina nikada nisu stvar samo pripadnika manjina. Ako probleme manjina pripadnici većine ne osećaju, ne vide i ne prepoznaju kao deo svojih problema, onda su u društvu veoma ograničene mogućnosti za reprodukciju temeljnih vrednosti do kojih je Žigmanovu naročito stalo, a reč je vrednostima slobode, pravde i jednakosti. Domonji je posebno naglasio da „bez demosa nema uspešnog rešavanja manjinskog pitanja. Nema slobodnog pripadnika hrvatske zajednice bez slobodnog građanina. Kada krenete od građanina ne morate mu odmah navlačiti etničku masku na lice, ali ga ne možete, niti ga smete sputavati, sprečavati i na razne načine onemogućavati da eksponira svoj etnički identitet ako to želi, da se udružuje sa drugim, sebi sličnim pojedincima, da osniva institucije za koje drži da su potrebne, da svoje moralne, intelektualne i produktivne snage koristi za prosperitet zajednice, te da kritički govori o stanju u društvu, o prilikama unutar vlastite zajednice, kao i o politikama koje se vode prema, ali i u ime hrvatske zajednice, bez obzira na to da li su te politike autorizovane u Subotici, Beogradu ili Zagrebu“.

Na kraju, nekoliko reči i o samom autoru knjige. Tomislav Žigmanov je filozof, publicist i književnik. Od 2008. godine nalazi se na čelu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Knjiga „Osvajanje slobode“ je njegova deveta knjiga po redu. Za svoj rad više je puta nagrađivan. Žigmanov je i ovogodišnji dobitnik nagrade Pro urbe koju dodeljuje Skupština Grada Subotice. Nagrada se dodeljuje za dela koja doprinose ugledu grada podizanjem njegovih materijalnih i duhovnih vrednosti.